GRAD SVETA NEDELJA

Sveta Nedelja je slikovito mjesto nedaleko od Zagreba Koje se uzdiže pored stare Samoborske ceste i suvremene autoceste kojom je Zagreb povezan sa slovenskom granicom i dalje Europom. Sveta Nedelja se prvi puta spominje još daleke 1301. godine kao jedna od župa Zagrebačke nadbiskupije.

Zakonom o lokalnoj samoupravi od 30. prosinca 1992. godine utvrđena je općina Sveta Nedelja u koju su ušle tadašnje mjesne zajednice: Bestovje, Brezje, Kerestinec sa Žitarkom i Kalinovica, Mala Gorica sa Srebrnjakom, Novaki, Orešje, Rakitje, Strmec, Jagnjić Dol i Sveta Nedelja i Svetonedeljski Breg. To područje, površine 65 km2, poklapa se s bivšom općinom i župom Presvetog Trojstva, a nalazi se zapadno od Zagreba između Save te Okićkog i Samoborskog gorja.

Čitav svetonedeljski kraj leži na aluvijalnoj savskoj nizini, naslonjen na trup samoborskog gorja koje je nastalo u mezozoiku u formaciji trijasa i krede. Iz miocena potječu naslage vapnenca i lapora, a iz pliocena slojevi belvederskog šljunka. U pleistocenu su nastale naslage ilovače i šljunka kojima su pokriveni najniži ogranci Samoborskog gorja. O doseljavanju Hrvata u ove krajeve ima malo pouzdanih podataka i tek od Ladislavove darovnice (druga polovica 13. stoljeća) možemo koliko-toliko, pratiti povijesni tijek u Svetoj Nedelji. Naime čitav kraj, sve do Save, pripadao je vlasnicima Okić-grada, a tadašnja župa Sveta Nedelja i danas je pod okićkim dekanatom.Najveća zanimljivost svetonedeljskoga kraja je nekoć dvokatni, a poslije potresa 1880., prizemni dvorac Kerestinec. Posjed Kerestinec kupio je 1560. godine grof Petar II. Erdody, a 1575. novim vlasnikom postao  njegov sin Petar III. Siguran i čvrst dvorac u Kerestincu uskoro je postao stalno sjedište obitelji Erdody.  Iako je nekoliko puta pregrađivan, a njegov današnji oblik dosta izmijenjen u odnosu na prvotni, dvorac u Kerestincu još i danas sadrži još izrazite fortifikacijske elemente, te je spomenik kulture I. kategorije.